- proimmun doo
- Sep 8
- 3 min read
Alergije u porastu: Koji čimbenici rizika potiču nastanak peludne groznice i sličnih alergija?
Alergije su raširene i sve više ljudi je pogođeno njima. Posebno u sezoni peludi tijekom proljeća i ljeta mnogi oboljeli pate od tipičnih simptoma peludne groznice. Razvoj alergija je složen – ali što točno pogoduje njihovom nastanku? U ovom blogu razmatramo različite čimbenike rizika koji mogu doprinijeti razvoju alergija.
Nasljedna predispozicija
Genetska predispozicija igra važnu ulogu u nastanku alergija. Ako roditelji ili braća i sestre imaju alergije, rizik da i sami razvijete alergiju značajno se povećava. Studije su pokazale da djeca alergičnih roditelja imaju više od dvostruko veći rizik da razviju alergiju. Nasljedna predispozicija međutim ne znači da su alergije neizbježne; ona samo povećava rizik.
Faktori okoliša i onečišćenje zraka
Okoliš također ima značajan utjecaj na razvoj alergija. Posebno se onečišćenje zraka u gradskim područjima često povezuje s povećanjem respiratornih alergija, poput peludne groznice ili astme. Štetne tvari u zraku, kao što su sitne čestice, dušikov dioksid i ozon, mogu iritirati sluznice i pojačati osjetljivost na alergene.
Pušenje
Pušenje – bilo aktivno ili pasivno – snažan je čimbenik rizika za razvoj alergija i astme. Djeca koja su rano izložena dimu cigareta imaju povećan rizik od alergijskih bolesti dišnog sustava. Pasivno pušenje može iritirati dišne putove i oslabiti imunološki sustav, čime se potiču alergijske reakcije.
Klimatske promjene
Klimatske promjene utječu na sezonu peludi. Više temperature, primjerice, dovode do duljeg razdoblja cvatnje. Često sezona peludi počinje rano u godini i traje sve do jeseni. To povećava izloženost alergenima i može kod alergičara uzrokovati dulje i intenzivnije tegobe. Promjene klimatskih uvjeta također mogu utjecati na sastav i agresivnost određenih vrsta peludi.
Poremećena crijevna flora
Zdrava crijevna flora igra središnju ulogu u održavanju uravnoteženog imunološkog sustava. Poremećaj ravnoteže crijevne flore (dizbioza) može pak utjecati na imunološki odgovor i smanjiti toleranciju prema alergenima. Studije su pokazale da alergičari često imaju poremećenu crijevnu floru s malom raznolikošću bakterija. Zdrava crijevna flora je ključna za imunološki sustav jer bakterije crijevne flore služe kao važni „trenažeri“ imunoloških stanica i mogu regulirati imunološki odgovor.
Pretjerana higijena
Takozvana hipoteza higijene tvrdi da je imunološki sustav danas nedovoljno stimuliran jer odrastamo i živimo u previše čistom okruženju. Mali kontakt s mikroorganizmima može dovesti do toga da imunološki sustav nije dovoljno treniran i reagira pretjerano na inače bezopasne tvari poput peludi ili životinjske dlake. Studije pokazuju da djeca koja odrastaju na farmama ili uz kućne ljubimce imaju manji rizik od alergija u usporedbi s djecom iz urbanih sredina.
Rani čimbenici u djetinjstvu
Prve godine života osobito su važne za imunološki sustav. Rani čimbenici poput načina poroda ili prehrane u prvim mjesecima života igraju važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava. Tako, primjerice, djeca rođena carskim rezom, djeca koja nisu dojena ili djeca koja su rano u životu morala uzimati antibiotike imaju veći rizik da kasnije razviju alergije. To se dijelom objašnjava time što se kod te djece razvoj crijevne flore može poremetiti, a poremećaj crijevne flore može negativno utjecati na razvoj imunološkog sustava.
Nezdrava prehrana
Moderna zapadnjačka prehrana, koja je često bogata šećerom, zasićenim mastima i prerađenom hranom, može poremetiti ravnotežu crijevne flore i oslabiti imunološki sustav, čime se može povećati rizik od alergija. Uravnotežena i raznovrsna prehrana bogata svježim voćem i povrćem te s dovoljno hranjivih tvari i vlakana može pomoći u održavanju zdrave crijevne flore i podržati imunološki sustav.
Razumjeti povezanosti, smanjiti rizik od alergija
Razvoj alergija pod utjecajem je složenog međudjelovanja genetskih, okolišnih i životnih čimbenika. Iako se neki od tih čimbenika, poput genetske predispozicije, ne mogu promijeniti, ipak postoje načini da se smanji osobni rizik od alergija. Odbacivanje pušenja, uravnotežena i hranjiva prehrana, održavanje zdrave crijevne flore i odgovoran pristup antibioticima samo su neki od primjera mjera koje mogu pomoći u jačanju imunološkog sustava i prevenciji alergija.
