- proimmun doo
- Sep 8
- 2 min read
Ponašanje pri prehrani u stresu: Jesi li osoba koja jede pod stresom ili osoba koja gubi apetit pod stresom?
Prehrambeno ponašanje uvelike kontrolira mozak. Iako čini samo oko 2 % tjelesne mase, mozak je organ s najvećom potrošnjom energije u tijelu. U stresnim fazama ta potreba dodatno raste, jer mozak aktivno traži energiju u obliku glukoze (grožđani šećer). Tijelo tu energiju može dobiti ili iz vlastitih masnih rezervi ili unosom hrane. Način na koji se reagira na ovaj povećani energetski zahtjev uvelike ovisi o osobnom ponašanju pri prehrani pod stresom.
Osoba koja jede pod stresom vs. osoba koja gubi apetit pod stresom:
dva načina opskrbe energijom
Osoba koja jede pod stresom
Osobe koje jedu pod stresom često u stresnim situacijama posežu za grickalicama bogatim šećerom i masnoćom. Ovo ponašanje kratkoročno povećava razinu šećera u krvi i brzo opskrbljuje mozak potrebnom energijom. Međutim, nekontrolirano jedenje pod stresom može dovesti do dugoročno nezdravih navika i prekomjerne tjelesne mase.
Osoba koja gubi apetit pod stresom
S druge strane, osobe koje gube apetit pod stresom često nemaju želju za jelom u stresnim situacijama. Njihovo tijelo preferira koristiti pohranjene energetske rezerve u obliku masti kako bi zadovoljilo potrebe mozga. To može dovesti do energetskog deficita i, kod dugotrajnog stresa, do gubitka tjelesne mase.
Zašto je stabilan unos energije važan za mozak?
Mozak nije odgovoran samo za kognitivnu sposobnost, već i za emocionalnu ravnotežu. Ako nije dovoljno opskrbljen energijom, raspoloženje i koncentracija mogu biti ozbiljno narušeni. To se često očituje u razdražljivosti, nemiru ili osjećaju preopterećenosti – postajemo „gladni i ljuti“. Stoga je stabilan unos energije ključan za održavanje mentalnih sposobnosti i emocionalne ravnoteže.
Što možeš učiniti kako bi kontrolirao svoje prehrambeno ponašanje pod stresom?
Pazi na redovite obroke: Planiraj fiksne termine za obroke, čak i kada pod stresom nemaš apetita. To pomaže održati stabilnu razinu šećera u krvi i stalno opskrbljuje mozak energijom.
Biraj zdrave alternative: Osobe koje jedu pod stresom mogu se nositi s napadima gladi zdravim grickalicama poput voća, orašastih plodova ili proizvoda od cjelovitih žitarica. One opskrbljuju mozak dugotrajnom energijom i sprječavaju nagli pad razine šećera u krvi. Koji su mikronutrijenti posebno važni u stresnim fazama možeš saznati ovdje.
Dovoljno pij: Dovoljan unos tekućine je ključan jer dehidracija dodatno smanjuje funkcionalnost mozga.
Razvij strategije opuštanja: Vježbe svjesnosti, tehnike disanja ili tjelovježba mogu pomoći u boljem upravljanju stresom i smanjenju impulzivnog ponašanja pri prehrani.
Promatraj svoje ponašanje: Vodi dnevnik o svojoj prehrani i raspoloženju u stresnim vremenima. To pomaže prepoznati obrasce i ciljano na njima raditi.
Potraži podršku: Ako imaš poteškoća u kontroliranju svog prehrambenog ponašanja pod stresom, razgovaraj o tome. Povjeri se osobi kojoj vjeruješ ili potraži stručnu podršku u savjetovanju o prehrani.
Zaključak
To hoće li netko u stresu više jesti ili gubiti apetit ovisi o individualnoj reakciji na povećani energetski zahtjev mozga. Dok osobe koje jedu pod stresom energiju uglavnom unose hranom, osobe koje gube apetit pod stresom koriste vlastite rezerve tijela. Oba ponašanja mogu imati potencijalne učinke na zdravlje i dobrobit. Ciljanim strategijama može se osigurati uravnotežena opskrba energijom i istovremeno dugoročno poticati zdrave prehrambene navike.
