Veza između SIBO i endometrioze: Što trebate znati?

Endometrioza je kronično upalno ginekološko stanje koje se javlja kada se tkivo slično sluznici materice (endometriju) nalazi izvan materice, najčešće na jajnicima, jajovodima i u zdjeličnoj šupljini. Endometrioza je povezana s viškom estrogena u tijelu, poznatom kao estrogenska dominacija. Umjesto da progesteron preuzme ulogu u drugoj polovici ciklusa, estrogen ostaje dominantan – što dodatno pogoršava upalu i simptome poput boli, umora i psihičke napetosti. S druge strane, SIBO predstavlja stanje u kojem dolazi do prekomjernog razmnožavanja bakterija u tankom crijevu, što dovodi do brojnih gastrointestinalnih tegoba poput:

• Nadutosti

• Plinova

• Zatvora ili pak dijareje.

U posljednjih nekoliko godina, znanstvenici i liječnici primjećuju sve jaču povezanost između endometrioze i SIBO-a, kako kroz slične simptome, tako i kroz

moguće zajedničke mehanizme u osnovi oba stanja. Slični simptomi – razlog za dijagnostičku zabunu. Jedan od glavnih razloga zašto se veza između ova dva stanja sve više istražuje je njihova klinička sličnost. I endometrioza i SIBO mogu izazvati:

• Nadutost i bol u trbuhu

• Osjećaj punoće nakon obroka

• Dijareju ili zatvor

• Mučninu

• Umor

Ove sličnosti mogu dovesti do pogrešnog ili odgođenog postavljanja dijagnoze, jer se simptomi lako mogu pripisati jednom ili drugom stanju. Neka istraživanja ukazuju na to da žene s endometriozom imaju veći rizik za razvoj SIBO-a. Zašto je to tako?

Žene sa endometriozom često prolaze kroz kirurške zahvate na maloj zdjelici i crijevima, što može narušiti normalnu pokretljivost crijeva i time pogodovati razvoju SIBO-a. Endometrioza je upalno stanje, a kronična upala može utjecati na funkciju crijeva i imunološku regulaciju mikrobiote.

Estrogen, koji igra ključnu ulogu u razvoju endometrioze, također može utjecati i na sastav crijevnog mikrobioma. Kako?

Crijevne bakterije proizvode enzim beta-glukuronidaza, koji omogućuje dekonjugaciju (reaktivaciju) estrogena u crijevima. Kad je ta aktivnost uravnotežena estrogen se vraća u krvotok i nastavlja djelovati (npr. na reproduktivne organe) i održava se hormonalna ravnoteža. Međutim, ako je crijevni mikrobiom narušen – disbioza, ta ravnoteža se remeti. To može dovesti do:

• Viška estrogena (kod žena s prekomjernom aktivnošću beta-glukuronidaze), što može doprinijeti stanjima poput endometrioze, mioma ili PMS-a.

• Manjka estrogena (kod slabije aktivnosti), što može izazvati suhoću, smanjenu gustoću kostiju, promjene raspoloženja itd.

Upale u crijevima i propusno crijevo “leaky gut”

Estrogen utječe na sastav crijevne flore - modulira imunološki odgovor i propusnost crijeva (“leaky gut”) - nedostatak estrogena može utjecati na smanjenje probiotičkih kultura, zbog čega može doći do crijevne disbioze koja može dovesti do upalnih procesa i samim time do propusnih crijeva. Propusnost crijeva povezuje sa sa mnogim bolestima, a toksini koji se kod propusnog crijeva ne filtriraju adekvatno prolaze krvotokom te mogu doći i do ženskih spolnih organa. Na propusnost crijeva osim bakterija i crijevne disbioze utječe i prehrana bogata glutenom i šećerom - gluten sadrži glijadin i glutenin, tvari koje su vezivo / ljepilo u pekarskim proizvodima. Estrogen utječe na:

• Raznolikost crijevnog mikrobioma – viši estrogen (unutar referentnih vrijednosti) podržava veću raznolikost i zdravu floru.

• Rast specifičnih bakterijskih vrsta, poput Lactobacillusa, koje su povezane s vaginalnim i crijevnim zdravljem.

• Zaštitu crijevne barijere – estrogen doprinosi jačanju crijevne sluznice i smanjuje upalne procese.

Zašto žene s endometriozom trebaju paziti na glikemiju?

Spomenuli smo da je endometrioza kronična upalna bolest povezana sa viškom estrogena (izvan referentnih vrijednosti), no što s time ima glukoza?

Kad jedemo, razina šećera u krvi (glukoza) raste. Gušterača tada luči inzulin koji pomaže glukozi da uđe u stanice. Ako tijelo ne reagira dobro – bilo zbog otpornosti na inzulin ili prekomjerne proizvodnje inzulina – šećer i inzulin ostaju visoki u krvi, što dodatno potiče upalu. Kod žena s endometriozom, ovo može značiti više boli i bržu progresiju bolesti.

Kako provjeriti glikemiju?

Osnovni testovi poput glukoze natašte često ne otkriju problem na vrijeme.

Za dublji uvid preporučuju se:

• OGTT (test opterećenja glukozom)

• C-peptid (pokazuje koliko inzulina se luči)

• 24-satno mjerenje glukoze senzorom (npr. Freestyle Libre)

Ono što možete učiniti da si pomognete preventivno ali i da dovedete razinu glukoze u optimalnu vrijednost je:

• Pratiti glikemiju

• Izbjegavati hranu visokog glikemijskog opterećenja

• Smanjiti stres i poboljšati san

• Paziti na fizičku aktivnost

• Uskladiti prehranu i suplemente prema stručnim preporukama

Kontrola šećera u krvi nije važna samo zbog dijabetesa – nego i zbog hormona, upale i kvalitete života žena s endometriozom. Optimalna glikemija znači manju bol, bolju plodnost i više energije.

Hormonalne oscilacije i crijevni mikrobiom - promjene u estrogenu tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze mogu mijenjati sastav crijevnog mikrobioma. Npr.: tijekom menopauze, smanjena razina estrogena često se povezuje s padom korisnih bakterija i povećanom propusnošću crijeva. U trudnoći, porast estrogena podržava simbiozu korisnih bakterija.

Zašto je to važno?

Poremećaj u ovoj hormonalno-mikrobnoj osi može biti uključen u razvoj brojnih stanja:

• Endometrioza

• Policistični jajnici (PCOS)

• Karcinom dojke

• Autoimune bolesti

• Depresija i anksioznost

• Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

Kako podržati estrogensko-mikrobnu ravnotežu:

• Prebiotici i probiotici (osobito Lactobacillus vrste)

• Vlaknasta prehrana (pomaže u vezivanju i izlučivanju viška estrogena)

• Fermentirana hrana (kefir, kiseli kupus, miso)

• Smanjenje izloženosti ksenoestrogenima (plastična ambalaža, pesticidi)

• Detoksikacija jetre (jer jetra prvi metabolizira estrogen)

• Testiranje crijevne flore ako postoji sumnja na hormonalni disbalans

Utjecaj liječenja na crijevnu floru

Liječenje endometrioze često uključuje hormonsku terapiju i/ili kirurgiju, što može dodatno narušiti ravnotežu crijevne mikroflore i doprijeti razvoju SIBO-a. Također, česta upotreba antibiotika – bilo u liječenju SIBO-a ili postoperativno – može dodatno pogoršati stanje crijevnog mikrobioma.

Važnost holističkog pristupa

Za žene koje boluju od endometrioze, a koje se žale na izražene gastrointestinalne simptome, korisno je razmotriti mogućnost postojanja SIBO-a ili inzulinske rezistencije. Za dijagnosticiranje SIBO-a može se preporučiti test daha (vodik/metan) za dijagnozu SIBO-a i, u slučaju pozitivnog nalaza, uključivanje terapije koja cilja i na bakterijski disbalans u tankom crijevu.

Liječenje SIBO-a obično uključuje specifične antibiotike (npr. rifaksimin), promjenu prehrane (npr. low FODMAP dijeta), kao i rad na obnovi crijevnog mikrobioma.

Veza između SIBO-a i endometrioze je sve jasnija, i iako je potrebno još istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli mehanizmi njihove međusobne povezanosti, sve je više dokaza da se ova dva stanja često pojavljuju zajedno. Prepoznavanje i istovremeno liječenje oba problema može značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih žena. Zato je važno imati multidisciplinarni pristup koji uključuje ginekologa, gastroenterologa i nutricionistu.